Požeško-slavonska županija
S 1.815 km2 i 78.031 stanovnikom Požeško–slavonska županija spada u red manjih županija u RH. Svojim položajem je po strani od glavnih posavskih i podravskih prometnih pravaca. I baš takav položaj joj daje jednu posebnu draž. Požeško–slavonska županija razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji, jer ovdje na relativno malom prostoru ima ravnica s plodnim njivama, te planina i gora čija podnožja krase nadaleko poznati vinogradi, dok su viši dijelovi uglavnom pod šumom. Naša županija se sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline – Požeške kotline i Pakračko-lipičkog kraja, a administrativno je podijeljena na 5 gradova (Požega, Pakrac, Lipik, Pleternica i Kutjevo) i 5 općina (Brestovac, Velika, Kaptol, Jakšić i Čaglin). Požeška kotlina je okružena planinama i gorama Psunjom (984 m), Papukom (953 m), Krndijom (792 m), Dilj gorom (461 m) i Požeškom gorom (618 m). S njih teku potočići koji se ulijevaju u dva glavna toka – Orljavu i Londžu. Požeško–slavonska županija ima dugu povijest. Čovjek ovdje obitava od najstarijih vremena, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. U rimsko doba Požeška kotlina je imala naziv "Vallis Aurea" – zlatna dolina. Od srednjeg vijeka možemo pouzdano pratiti pisanu povijest naše županije, koja se po prvi put spominje 1210. godine. Požega se spominje 1227. kao utvrda i sjedište županije i bila je jedan od najvažnijih gradova srednjevjekovne Slavonije. Uz Požegu važna mjesta u to vrijeme bili su Kaptol, Kutjevo, Pleternica, Velika i Pakrac gdje je jedno vrijeme bila kovnica novca (banovac). U vrijeme 150-godišnje osmanlijske vladavine Požega je sjedište sandžaka koji je obuhvaćao veliki dio Slavonije, dok je Pakrac kraće vrijeme također bio sjedište sandžaka. Nakon izgona Turaka dolazi sredinom XVIII. stoljeća do obnove Požeške županije, koja obuhvaća znatno veći prostor od srednjovjekovne županije, a Požega dobiva status slobodnog i kraljevskog grada. Kao važno kulturno, prosvjetno, gospodarsko i vjersko središte, Požega u XIX. stojeću nosi laskavu titulu "Slavonska Atena". Idući od zapada prema istoku ukratko ćemo obići najznačajnija mjesta naše županije. Lipik je poznat po termalnom lječilištu i ergeli lipicanaca. Pakrac je bio poznat još u srednjem vijeku kao značajna utvrda i imao je kovnicu novca (banovac). Područje Pakraca i Lipika, te zapadni dio brestovačke općine su teško stradali u vrijeme Domovinskog rata. Požega je grad duge urbane, upravne, kulturne, prosvjetne, vjerske i gospodarske tradicije. Danas je sjedište Požeške biskupije, Požeško – slavonske županije, Veleučilišta, te niza kulturnih i prosvjetnih ustanova. Pleternica je poznato svetište Gospi od suza, te važno prometno križište. Kutjevo je jedno od najjačih vinskih središta u Hrvatskoj, gdje je tradicija vinogradarstva i podrumarstva još od 1232. godine. Kaptol u središtu ima jednu od najsačuvanijih srednjovjekovnih utvrda. Velika je osim po termalnom izvoru poznata kao izletište i polazište u Park prirode Papuk koji je nedavno zbog svoje geološke raznolikosti dobio status europskog geoparka. Na čaglinskom području, u srcu Dilj gore, nalazi se poznato, u novije vrijeme sve posjećenije Sovsko jezero, jedini ostatak nekadašnjeg Paratetis (Panonskog) mora kod nas.
