Peroj

Naselje Peroj, smješteno na jugozapadnoj obali južne Istre, sa prekrasnim pogledom na Fažanski kanal i Brijunski arhipelag,udaljeno je desetak kilometara od 3000 starog grada Pule i pet kilometra od Vodnjana.Iako arhitektura stare jezgre podsjeća na ostala istarska mjesta, stare kamene kuće sa baladurima, kamene klupe, koje Perojcizovu "ulice"; ima nešto što Peroj čini posebnim. Peroj je lokalitet koji postoji mnogo godina prije doseljenja današnjegautohtonog stanovništva. Još 1197. spominje se na ovom mjestu naselje pod imenom Pedrol, a koji su stanovnici tada živjeli u Peroju, nema podataka. U XII.st. , Istrom vladaju kuga i kolera, koje uništavaju njezino stanovništvo. Po nekim podacima umire dvije trećine stanovništva. Zbog opustjelosti većine naselja, Mletačka Republika, koja je u tom periodu vladala ovim krajevima pokušava naseliti Istru , pa tako i Peroj u kojem su izumrli stari stanovnici. Pokušalo se naseliti bolonjskim seljacima i obrtnicima, te u dva navrata grčkim porodicama sa Cipra i sa Peloponeza. Ovi pokušaji bili su bezuspješni, jer ti ljudi ostaju kratko vrijeme i vraćaju se u svoju postojbinu. 21. jula 1657.godine, doseljava se u Peroj 15 porodica iz Crne Gore. 10 porodica dolazi sa glavarom Mišom Brajkovićem , a 5 porodica sa popom Mihajlom Ljubotinom. Najvažniji i jedini dokument iz toga vremena je tzv."Perojska povelja " , kojom se ovo selo, okolni pašnjaci i šume dodjeljuju doseljenicima iz Crne Gore za sve vjekove. Ovaj dokument više ne postoji u originalu. Crnogorcima pravoslavne vjere nije dopuštena gradnja njihove crkve već im je dodijeljena crkva Sv Nikole u Puli, koja je bila grčka pravoslavna crkva. Nastojanje za izgradnjom svoje crkve traje 130 godina. 1788. godine Perojci napokon dobivaju dozvolu od Mletačke Republike za gradnju svoje crkve. Današnji oblik, crkva Sv. Spiridona dobiva 1834.godine. Kapelica je sagradjena 1880.g. , a zvonik 1860. godine. Izuzetno je zanimljivo da su Crnogorci u Peroju do danas, to jest 350 godina, zadržali svoju pravoslavnu vjeru , jezik i ćirilićno pismo, koje koriste na nadgrobnim spomenicima. Autohtoni Perojci žive perojstvo. Njeguju svoje običaje, crkvene slave, govore perojskim govorom, a tradicionalno naslijeđe, koje su primili od svojih očeva i djedova pokušavaju prezentirati svojem okruženju kroz kulturan i povijesni rad Društva perojskih Crnogoraca "PEROJ 1657", osnovan. U sklopu Društva djeluju Pjevačka grupa "Peroj 1657", Folklorna sekcija " Peroj 1657 ", Sekcija za očuvanje kulturne i povijesne baštine Peroja i Sportska sekcija. Sedamdesetih godina prošloga vijeka provedena je urbanizacija , donešen je Urbanistički plan naselja Peroj, što je rezultiralo većim brojem stanovnika , mahom sa privremenim nastanjenjem. Novo naselje zauzima površinu od cca 9 ha, gdje je dozvoljena izgradnja slobodnostojećih objekata kao i objekata u nizu. Stanovništvo Peroja zaposleno je u djelatnostima koje prevladavaju na području grada Pule i okolice, ali prvenstveno u turističkoj i ugostiteljskoj , jer je zapadno priobalje na potezu Pula - Barbariga planirano za turizam. Naselje Peroj lagano se približava primamljivoj turističkoj destinaciji, te je kod mnogih obitelji prisutno samostalno obavljanje turističke djelatnosti, iznajmljivanje soba i apartmana. Turistička ponuda Peroja obogaćena je luksuznim i prvoklasno opremljenim obiteljskim hotelom Villa Letan. Perojci su posebno ponosni na kvalitetno maslinovo ulje i svoja vina. Iako se rad u vinogradima i maslinicima obavlja nakon rada u poduzeću , vrijedne ruke perojskih zemljoradnika uredno obrađuju svoje nasljeđe.