Otok Pag

Otok Pag jedan je od najvećih otoka u Hrvatskoj. Pruža se u dužini od 60 km. Ukupna površina otoka Paga iznosi 285 km2, a dužina obalne linije iznosi 270 km, tj. preko četiri puta više od dužine otoka, po čemu se Pag ubraja u najrazvedenije otoke u Hrvatskoj. Otok Pag smješten je na najjužnijem dijelu sjevernog Jadrana. Od kopna ga razdvaja Velebitski kanal, jugozapadnu obalu otoka oplakuje Kvarnerić, na sjeveru je samo 5 km udaljen od otoka Raba, a na južnoj strani udaljen je svega 300 m od kopna. Pozicija otoka Paga između Kvarnera i Dalmacije, što ga svrstava prema "potrebi" u otok sjeverne Dalmacije ili otok na Kvarneru, bitno određuje njegova klimatska, kulturna i povijesna obilježja. Osebujnu ljepotu paškom krajoliku, koji je među najinteresantnijima na Jadranu, daju burom ogoljeni krševiti pašnjaci – omeđeni uzduž i poprijeko nepreglednom mrežom suhozida, maslinici u golom kamenjaru, plodna vinogradska polja, te makijom i crnikom obrasla blaga jugozapadna obala. Ovakva priroda je jedinstvena u Hrvatskoj, stoga otok Pag predstavlja u širem smislu te riječi poseban brand u Hrvatskoj, zasigurno na Jadranu, a sve više i u Europi. Otok Pag je među najgoletnijim otocima u Hrvatskoj. Oskudnu vegetaciju kamenjara sačinjavaju sitne, suši prilagođene biljke: slavulja (kadulja), vrijesak, pelin, smilje i kovilje. Nakon naglog cvata u proljeće, širi to bilje, sivo i sprženo za ljetne suše, svoj opojno-oporan miris. Ta slankasto – sočna ispaša ovaca uvjetuje izvrstan okus paškog sira koji je cijenjen ne samo u Hrvatskoj već i šire. Klima otoka Paga je mediteranska, koja je specifična za sve otoke na Jadranu, a posebice za otoke na Kvarneru i sjevernoj Dalmaciji, sa suhim i sušnim ljetima i blagim i kišovitim zimama. Poznata paška bura ruši se s Velebita i šiba priobalne vode vijući raspršenu morsku sol. Ona se kao bijela posolica spušta na otok i zbog nje je pusti i goli sjeveroistočni dio otoka. Ovaj prirodni fenomen spada u posebnosti Hrvatske, i otoka Kvarnera i Dalmacije.