Otoci u Hrvatskoj

Hrvatska obala s otocima spada u najrazvedenije na svijetu. Od 1244 otoka, grebena, hridi, koji su ostali nakon dizanja razine Jadranskoga mora 13 000 god. prije Krista, danas je samo 50 nastanjenih. Obilje otoka i otočića privlači putnike avanturiste iz cijelog svijeta. Kajakaše i jedriličare oduševljavaju manji otoci romantičnim ugođajem, opuštenim načinom života u mirnoći i ljepoti. U mnogim otočkim gradićima oduševit će vas prekrasna arhitektura i ugođaj, antički spomenici, umjetnost u kamenu, drvu, na platnu i starim pergamenama.

Vrstan kamen i klesarsko umijeće otočka je tradicija. Kamen s otoka Brača ugrađen je u gradove, ljetnikovce i mnoga majstorska djela u Hrvatskoj, Italiji i diljem svijeta. Kameni putokazi i čuvari - jadranski svjetionici danas su pretežno automatizirani, tek je petnaestak svjetionika s posadom. Neki od njih su uređeni za boravak i mogu se unajmiti za robinzonsku avanturu na usamljenom otoku.

Otoke ćete najbolje upoznati poduzmete li pješačku ili biciklističku turu, a svakako treba obuhvatiti bar neke od najvećih otoka: Lošinj, Cres, Krk, Rab, Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet. Gradovi na obali širili su se oko jezgre iz antičkih vremena ili ponovo gradili na tim osnovama. Dobro su sačuvane mnoge urbane cjeline, prepoznatljive po crkvama i zvonicima, palačama, trgovima, utvrdama. U njima ćete naći i razloga za posjet muzeju, prirodnoj i umjetničkoj zbirci, akvariju, spomenicima svjetovne i sakralne arhitekture iz davnih i bližih povijesnih razdoblja.

Najveći urbani centri na obali - Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik - nisu daleko od aerodroma, imaju luke koje ih povezuju s otocima i međusobno, redovite autobusne linije, neki i željezničke veze s unutrašnjošću.

 

 

Izvor HTZ